Balonstvo
Poslije padobrana, u 18. stoljeću dolazi do pojave balona čiji su prvi konstruktori francuska braća Montgolfier - Joseph i Etienne. Oni su izumitelji balona punjena toplim zrakom.
Prvi se uspio dignuti u zrak balonom Brazilac B.L. di Gusmao, 8.8.1709. godine.To je bio balon napunjen toplim zrakom. Prvi uzlet balonom u Europi izvršen je 1871. godine s vozačem J. i E. Montgolfier.
Već odavno u zrakoplovnom sportu postoji i disciplina balonstvo u kojoj natjecatelji nastoje preletjeti što veću udaljenost, doseći što veću visinu i letjeti što duže.
U američkoj Sjevernoj Karolini braća Orville i Wilbur Wright prvi u svijetu polijeću 17. prosinca 1903. godine. Taj se dan uzima kao početak modernoga zrakoplovstva, koje je od svih svjetskih tehničkih disciplina u proteklih nešto preko stotinu godina najviše i najbrže napredovalo u svojemu razvoju.
Letovi balonom bili su u početnom stadiju razvoja zračnog prometa u prvom planu. Sve do pred drugi svjetski rat koristili su se letovi balonom u gospodarske, pa čak i u ratne svrhe.
Osobito su dugo inzistirali na letu balonima Nijemci. Njihov poznati konstruktor balona, ili dirižabla, bio je Zepelin. Baloni letjelice dostizali su postepeno ogromne dimenzije. Tako je 1935. godine jedan cepelin bio dug 248 m, a mogao je letjeti 10.000 km bez slijetanja. Zbog ogromnih dimenzija ti baloni nazivani su zračnim brodovima.
Danas se baloni letjelice upotrebljavaju samo još u sportu ili pak kao specijalni istraživački meteorološki baloni bez posada. Inače su baloni povučeni iz redovnog leta zbog nedostataka, prije svega zbog velike osjetljivosti na vjetar, relativno lakog probijanja opne balona, osobito na tlu, zatim sporosti leta, te zapaljivosti uzgonskih plinova.